Parodontologija – kada je pravo vreme da sačuvamo vaše zube
Parodontopatija je jedno od najčešćih oboljenja usne duplje, ali i jedno od najpodmuklijih. Razvija se polako, često godinama, bez bola i bez jasnih simptoma. Upravo zato mnogi pacijenti ne znaju da bolest postoji sve dok ne primete povlačenje desni ili pokretljivost zuba.
Dobra vest je da parodontopatija ne znači automatski gubitak zuba.
Zakažite pregled Zakažite pregled
U velikom broju slučajeva bolest može da se zaustavi, drži pod kontrolom i da se prirodni zubi sačuvaju dugi niz godina. Što se ranije otkrije, mogućnosti lečenja su veće, a terapija jednostavnija.
Krvarenje desni nije normalno
Najraniji znak da se nešto dešava najčešće je krvarenje desni.
Ono ne mora da znači da već imate parodontopatiju. Često je u pitanju gingivitis – upala desni koja se uspešno leči ako se otkrije na vreme.
Problem nastaje onda kada se upala ne leči.
Tada se infekcija postepeno širi na dublja tkiva koja drže zub u kosti. Kako bolest napreduje, dolazi do gubitka kosti, povlačenja desni i slabljenja potpornog aparata zuba.
Zato krvarenje desni nikada ne treba ignorisati, čak i ako posle nekog vremena samo prestane.
Najveći saveznik je rano otkrivanje
Jedan detaljan pregled i jedan ortopanski snimak često su dovoljni da se otkriju prvi znaci bolesti.
Nažalost, upravo se taj deo pregleda ponekad preskoči, jer pacijent nema bolove niti izražene tegobe.
Zato u našoj ordinaciji prilikom svakog pregleda posvećujemo pažnju i zdravlju desni i potpornog aparata zuba. Cilj nam nije da otkrijemo bolest onda kada napravi veliki problem, već mnogo ranije, kada je možemo uspešno kontrolisati.
Da li je već kasno?
To je pitanje koje skoro svaki pacijent postavi.
I gotovo uvek odgovor počinje isto:
Ne možemo znati dok ne pregledamo svaki zub pojedinačno.
Postoje situacije u kojima je neki zub zaista nemoguće sačuvati.
Ali mnogo češće postoje zubi koji, uz pravilno lečenje i redovno održavanje, mogu da ostanu u ustima još mnogo godina.
Savremena parodontalna hirurgija danas omogućava postupke koji pre nekoliko decenija nisu bili mogući. U zavisnosti od stadijuma bolesti, regenerativne hirurške metode, veštačka kost i membrane mogu pomoći da se očuva potporni aparat zuba i uspori ili zaustavi napredovanje bolesti.
Ne postoji jedno rešenje za sve.
Svaki zub ima svoju prognozu i zato svaki pacijent dobija individualan plan lečenja.
Hirurška terapija parodontopatije
Kod uznapredovalih oblika parodontopatije uklanjanje kamenca i kontrola infekcije nisu dovoljni. Hirurška terapija ima za cilj zaustavljanje napredovanja bolesti, smanjenje dubine džepova i dugoročno očuvanje prirodnih zuba. Kada postoje odgovarajuće indikacije primenjuju se savremene regenerativne procedure.
Gingivalne recesije
Gingivalne recesije predstavljaju povlačenje desni pri čemu koren zuba postaje vidljiv. Ne mogu se vratiti pomoću pasti, gelova ili drugih preparata. Kada postoje odgovarajuće indikacije leče se isključivo hirurškom terapijom nakon detaljnog pregleda.
Zašto ne žurimo sa implantima?
Implanti su odlično rešenje onda kada prirodan zub više nije moguće sačuvati.
Ali oni nisu bolji od zdravog prirodnog zuba.
Zato je naš prvi cilj uvek da sačuvamo ono što već imate.
Postoji još jedan važan razlog.
Inficirana kost ne može da prihvati implant.
Zbog toga se parodontopatija najpre mora staviti pod kontrolu. Tek kada su desni i kost zdravi, možemo bezbedno da planiramo implantološku terapiju, ako je ona uopšte potrebna.
Naš cilj nije samo lečenje bolesti
Parodontopatija je hronično oboljenje.
To znači da zahteva dugoročnu kontrolu i saradnju pacijenta i stomatologa.
Zato ne gledamo samo današnji nalaz.
Razmišljamo kako će vaši zubi izgledati za pet, deset ili dvadeset godina.
Naš cilj nije da vam predložimo najviše intervencija.
Naš cilj je da što duže sačuvamo vaše prirodne zube.
Jer i dalje verujemo da je prirodan zub najbolje rešenje koje čovek može da ima.
Parodontologija i oralna medicina
dr spec. Tamara Ristić
Specijalista parodontologije i oralne medicineDr Tamara Ristić je doktor medicinskih nauka, specijalista parodontologije i oralne medicine. Tokom akademske karijere stekla je zvanje docenta, učestvovala u obrazovanju budućih stomatologa, naučnoistraživačkim projektima i objavila veći broj stručnih i naučnih radova.
Pitanja i odgovori
-
Ne. Gingivalne recesije ne mogu se vratiti u prvobitni položaj pomoću različitih gelova, ulja, masaža ili drugih preparata koji se reklamiraju u tu svrhu. Kada se desni povuku i koren zuba ostane ogoljen, jedini način da se one vrate na svoj prirodni položaj jeste odgovarajuća hirurška terapija, pod uslovom da za nju postoje odgovarajuće indikacije. Važno je naglasiti da nije svaka gingivalna recesija pogodna za hirurško lečenje. Odluka o terapiji donosi se nakon detaljnog pregleda i procene, jer uspeh zavisi od više faktora, uključujući uzrok nastanka recesije, količinu preostalog potpornog tkiva i opšte stanje desni. Upravo zato je stručna dijagnostika prvi i najvažniji korak u izboru odgovarajuće terapije.
-
Ne. Hirurška terapija parodontopatije izvodi se u lokalnoj anesteziji, tako da pacijent tokom zahvata ne oseća bol. Tokom intervencije može da oseti blag pritisak ili zatezanje tkiva, što je potpuno očekivano, ali ne i bol. Trajanje intervencije zavisi od broja zuba koji se operišu i obima zahvata. Ali ni kada se operiše maksimalan broj zuba u obe vilice, zahvat ne traje duže od dva sata. Nakon intervencije moguće je da se jave blaga osetljivost i blag otok, što predstavlja očekivani deo procesa zarastanja i uspešno se kontroliše propisanom terapijom i pridržavanjem postoperativnih uputstava. Na osnovu našeg iskustva, najveći broj pacijenata oseća blagu nelagodnost samo tokom prvog dana, koja se uspešno kontroliše uobičajenim analgeticima. Već narednog dana većina pacijenata nema značajnije tegobe i uglavnom je svesna samo prisustva konaca. Upravo zato nam pacijenti nakon završene terapije vrlo često kažu da je oporavak bio mnogo lakši nego što su očekivali.
-
Oporavak nakon hirurške terapije parodontopatije u najvećem broju slučajeva protiče vrlo brzo i bez većih tegoba. Prvog dana nakon intervencije moguće je da se jave blaga nelagodnost i blag bol, koji se uspešno kontrolišu analgeticima. Pacijenti se gotovo odmah vraćaju svojim uobičajenim svakodnevnim aktivnostima, uz preporuku da tokom prvih sedam dana izbegavaju teže fizičke napore i intenzivne treninge. Blaga osetljivost predstavlja očekivanu reakciju nakon intervencije. Otok se može javiti, ali u najvećem broju slučajeva izostaje ili je veoma blag i povlači se u narednim danima. Konci se uklanjaju sedam dana nakon intervencije. Tokom tog perioda preporučuje se mekša ishrana, odnosno hrana koja neće mehanički iritirati operisano područje ili oštetiti konce. To ne znači da je potrebno konzumirati isključivo kašastu hranu, već samo izbegavati tvrdu i oštru hranu. Pravilna oralna higijena predstavlja važan deo uspešnog oporavka. Tokom prvih sedam dana preporučuje se korišćenje ultra soft četkice za zube, kojom se zubi i desni nežno održavaju čistima. U tom periodu ne koriste se interdentalne četkice, zubni konac, oralni irigator (Waterpik), niti agresivna sredstva za ispiranje usta. Takođe, ne preporučuje se ispiranje ili intenzivno mućkanje usta bilo kojim rastvorima, niti primena različitih kućnih preparata, poput sode bikarbone. Dovoljno je pridržavati se postoperativnih uputstava koja ćete dobiti nakon intervencije. Naše iskustvo pokazuje da se gotovo svi pacijenti vrlo brzo vraćaju svojim svakodnevnim obavezama uz poštovanje ovih jednostavnih preporuka.
-
Vrlo retko. Krvarenje desni je znak da postoji upala. Ponekad se može desiti da se ona privremeno smiri, pa pacijent stekne utisak da je problem prošao sam od sebe. U stvarnosti, uzrok upale je i dalje prisutan, a infekcija nastavlja da tinja. Sredstva za ispiranje usta ponekad mogu privremeno da ublaže simptome, ali ne otklanjaju razlog zbog koga je došlo do krvarenja. Zato je odgovor najčešće jednostavan: ne. Krvarenje desni ne treba ignorisati, već otkriti njegov uzrok i lečiti ga.
-
Ne postoje naučni dokazi da se parodontopatija direktno nasleđuje. Ono što može biti nasledno jeste veća sklonost ka razvoju bolesti. Genetika može uticati na sastav pljuvačke, imunski odgovor organizma ili sklonost ka razvoju određenih bakterija. Ali sama parodontopatija ne može da nastane bez zubnog plaka. To znači da, bez obzira na genetsku predispoziciju, pravilna oralna higijena ostaje najvažniji faktor u sprečavanju bolesti.
-
Upravo je to jedna od najvećih zamki ove bolesti. Parodontopatija najčešće ne boli, zbog toga mnogi pacijenti ne primete da se nešto dešava sve dok bolest već ne uznapreduje. Bol se javlja samo u pojedinim akutnim stanjima, kada nastane apsces ili izražena infekcija. Zato su krvarenje desni, neprijatan zadah, povlačenje desni ili klaćenje zuba mnogo važniji znaci upozorenja nego sam bol. Problem kod parodontopatije je upravo to što ne boli.
-
Ne. Klaćenje zuba ne znači automatski da je zub za vađenje. Sve zavisi od toga koliko je zub pokretan, šta je dovelo do tog stanja i koliko je potporno tkivo očuvano. Kod manje pokretljivosti često postoje načini da se zub stabilizuje i sačuva. Zato nikada ne donosimo odluku napamet. Prvo je potrebno uraditi pregled, proceniti stanje i tek onda predložiti najbolje rešenje.
-
Ne. Povlačenje desni ne mora uvek da bude posledica parodontopatije. Postoje i druga stanja, poput gingivalnih recesija, kod kojih se desni povlače, a da pritom ne postoji parodontopatija. Zato je važno da se postavi tačna dijagnoza pre nego što se započne bilo kakvo lečenje.
-
Dva puta godišnje. To važi za sve, bez obzira na to da li imaju zdrave desni ili boluju od parodontopatije. Kod pacijenata sa parodontopatijom, kontrola i uklanjanje kamenca najčešće su potrebni tri do četiri puta godišnje, u zavisnosti od težine oboljenja. Redovno uklanjanje kamenca nije samo estetska procedura. To je jedan od najvažnijih načina da se očuvaju zdravlje desni i zdravlje zuba.
-
Sada. Ne treba čekati da nešto zaboli da biste došli kod stomatologa. Redovni pregledi dva puta godišnje omogućavaju da se eventualni problemi otkriju na vreme, kada su lečenje i oporavak jednostavniji. Najlepši pregled je onaj posle koga vam možemo reći da je sa vašim zubima i desnima sve u redu.
-
Parodontopatija je hronično oboljenje i zahteva doživotnu brigu. To ne znači da ćete ceo život biti na lečenju. To znači da, kada bolest stavimo pod kontrolu, važno je da se ona tako i održi. Redovne kontrole, dobra oralna higijena i profesionalno uklanjanje kamenca najbolji su način da se sačuvaju zubi i spreči ponovno napredovanje bolesti.